KRUŠEVAC - Promenama Zakona o lokalnoj samoupravi Kruševac je dobio status grada, a sada ulazi u trku za otvaranje državnog univerziteta. U ovom trenutku oko 4.000 mladih Kruševljana studira u Beogradu, Nišu, Kragujevcu i Novom Sadu. U Kruševcu veruju da bi otvaranjem univerziteta više njih ostajalo u rodnom gradu.
Prvi konkretan potez u borbi za dobijanje univerziteta već je preduzet, a to je izrada elaborata od skoro 10.000 stranica.
- Prema Bolonjskoj deklaraciji, u Srbiji je moguće otvaranje još samo jednog državnog univerziteta. Verujemo da će on biti baš u Kruševcu, iako bi to želeli i Vranje, Bor, Zaječar, Subotica i drugi gradovi. Nukleus budućeg Univerziteta već postoji, a to su Vojni fakultet u kasarni „Car Lazar“, privatni Fakultet za industrijski menadžment, Visoka hemijsko-tehnološka škola i Visoka škola za obrazovanje vaspitača, kao i odeljenje Fakulteta za fizičku kulturu Prištinskog univerziteta - objašnjava dr Dragan Popović, rektor Fakulteta za fizičku kulturu, koji je trenutno smešten u Leposaviću.
Na Visokoj hemijsko-tehnološkoj školi strukovnih studija podržavaju ideju o formiranju univerziteta. Procitaj ceo clanak »
KRUŠEVAC - Od 8. do 17. maja Kruševačko pozorište će po drugi put zaredom biti domaćin 44. festivala pozorišta Srbije „Joakim Vujić“. U konkurenciji za nagrade naći će se osam predstava profesionalnih pozorišta Srbije.
Prvog dana festivala, u četvrtak uveče, publici će se predstaviti Šabačko pozorište sa predstavom „Trka sa vremenom“, po tekstu Aleksandra Popovića, a u režiji Bojane Lazić. U petak će predstavu „Došljaci“, u adaptaciji i režiji Aleksandre - Saše Lukača izvesti Narodno pozorište iz Užica, dok je subota rezervisana za predstavu „Tvrđava“ Kruševačkog pozorišta.
- Selektor je iskoristio mogućnost i izabrao osam predstava, tako da će festival početi dan ranije nego što je planirano. Poslednjeg dana festivala, 17. maja, biće uručene nagrade najboljima, a gledaoci će moći da vide predstavu „Džepovi puni kamenja“ „Ateljea 212“ - objašnjava Branislav Nedić, upravnik Kruševačkog pozorišta. Pored takmičarskih predstava, tokom festivala predviđen je i niz pratećih programa. I ove godine biće održan „Mali Joakim“, sa dečjim predstavama pozorišta koja učestvuju na festivalu. U saradnji sa Narodnom bibliotekom „Kruševac“ biće realizovana izložba o Bori Stankoviću, kao i promocija knjige Dragutina Karla Minića „Dnevnik besne tinejdžerke“. Neće izostati ni dramske radionice i okrugli sto pozorišne kritike.
KRUŠEVAC - U Zdravstvenom centru otvorena je renovirana zgrada Ginekologije i akušerstva, čiji su radovi u okviru projekta „Hitna rekonstrukcija bolnica u Srbiji“ koštali oko 900.000 evra. Pre ovoga, Tomica Milosavljević, ministar zdravlja, sa državnim sekretarom Ministarstva zdravlja Nevenom Karanović i direktorom kruševačkog Zdravstvenog centra Vojkanom Kulićem, otvorio je novooformljenu zdravstvenu ambulantu u naselju Dedina.- U zgradi ginekologije ima 93 kreveta, od kojih su 30 na ginekologiji, a 63 na porodiljskom odeljenju. Ovde se godišnje porodi i ugleda svetlost dana oko 2.000 beba, a isto toliko se godišnje uradi operacija. Na odeljenju radi 17 lekara specijalista, oko 100 medicinskih sestara i ostalih medicinskih radnika. Ovo je jedno od značajnijih i većih porodilišta u Srbiji i nalazi se na četvrtom mestu po broju porođaja - kazao je direktor Zdravstvenog centra Kruševca Vojkan Kulić.izvor Glas Javnosti
Kruševac - U okviru akcije “Deca u saobraćaju” koja se sprovodi u celoj Srbiji, i Kulturni centar u Kruševcu dao je svoj doprinos jedinstvenim programom “Zebra na zebri”. U pet dana na pešačkom prelazu između zgrade Kulturnog centra i Gimnazije slikao je zebru na zebri akademski slikar i grafičar Miloje Mitrović iz Valjeva. Učenici kruševačkih osnovnih škola Jovan Popović, Nada Popović, Dragomir Marković, Vladislav Savić Jan i Branko Radičević, izvodili su zanimljive muzičke programe svakog dana u 11 sati na pešačkom prelazu i time potvrdili svoja stečena znanja o saobraćaju, i dali nesebičnu podršku umetniku u radu. Podrška je stigla i od direktora beogradskog Zoovrta Vuka Bojovića. R. D.
Grad pod Bagdalom juče je mirisao na roštilj. Roštiljijada se zapušila u blizini kruševačkih bazena, a miris ćevapa brzo se nadvio nad gotovo celim gradom.U redovima ispred roštilja tiskali su se i stari i mladi. Svirala je muzika, ljudi su cupkali u mestu, čekajući da prođu ispod kapije od raznobojnih balona. Mališani su se zabavljali oko maskote, velikog petla.
- Od ovog nema ništa lepše i bolje. Ne pamtim kad sam poslednji put jeo ovako ukusne ćevape, a još džabe, daju koliko oćeš. I da si ručao prethodno, ovome ne možeš da odoliš - obraća se jedan starina svom prijatelju.
Doručak na otvorenom, onako stojećki, uz muziku, počeo je u 11 pre podne, a trajao do 15 sati. Mnogi prolaznici u Kruševu nisu znali šta se dešava. Mnogi koji su jeli sendviče s roštiljskim specijalitetima nisu mogli da poveruju da je sve besplatno.
Organizator manifestacije u Kruševcu bila je kompanija „Delta Maksi grupa“.
Posle Kruševca slična akcija, koja je prethodno održana u Somboru i u Apatinu, biće priređena i u Jagodini.
Pitali smo organizatore koliko je mesa otišlo na roštiljijadu u Kruševcu, a oni su odgovorili da je to bilo „baš, baš mnogo“.
KRUŠEVAC - Glumac Kruševačkog pozorišta Dejan Tončić poslednjih nekoliko sedmica može se videti svuda. Na TV „Pink“ ga gledamo kao policajca Anđelića u seriji „Kafanica pored SIS-a“, RTS reprizira seriju „Stižu dolari“ u kojoj - glumi policajca, nastupa u predstavama Kruševačkog pozorišta „Tvrđava“, „Orden“, „Laža i paralaža“ i „Čarobnjak iz Oza“, a 13. marta u Centru „Sava“ prikazan je film „Čitulja za Eskobara“ u kojoj ima zapaženu rolu.
- Film „Čitulja za Eskobara“ za mene je višestruko značajan. Pre svega, to je prvi film u kojem sam igrao nakon dosta pozorišnih predstava i televizijskih serija. Za mene je važan jer sam, konačno, skinuo uniformu po kojoj su me mnogi prepoznavali. Istina, ponovo imam veze sa policijom i kriminalcima, igram Ivančevića koji radi u odeljenju za praćenje, ali više nisam uniformisan. Ljudi koji su gledali film kažu da me ne prepoznaju, da sam nov, da sam izašao iz šablona i to mi puno znači - kaže Dejan Tončić.
Nakon premijera u Beogradu i Novom Sadu film je ušao u redovnu bioskopsku distribuciju, a interesovanje gledalaca je dobro.
- Interesantno je da nešto manje publike, za sada, ima u Kruševcu, iako je veći deo glumačke ekipe odavde. Pored mene igraju Vojin Ćetković, Marko Živić, Katarina Marković, a epizodnu ulogu ima mlada Biljana Mašić, tako da je ovo, na neki način, „kruševački film“ i uskoro planiramo svečanu premijeru u Kruševcu. Mislim da će Čarapanima biti zanimljivo da vide Vojina Ćetkovića u jednom drugačijem izdanju od onog na koje su navikli - dodaje Tončić koji će snimanje pamtiti i po tome što je upoznao Drakulu i Trtu, članove svoje omiljene grupe „Direktori“, koji u filmu imaju epizodne uloge.
Napominje da ga očekuje snimanje još tri epizode serijala „Kafanica kod SIS-a“, a trenutno radi na pripremi predstave za decu „Lepotica i zver“ u Kruševačkom pozorištu.
KRUŠEVAC - Opštinski sud u Kruševcu izrekao je Opštinskom odboru SPS-a kaznu od 800.000 dinara zbog „povrede časti i ugleda tužioca Zorana Paunovića“ portparola Okružnog odbora SPO. OO SPS, koga predstavlja predsednik Vladimir Tasić, obavezan je da tužiocu Zoranu Paunoviću isplati na ime troškova parničnog postupka 142.334 dinara. Član Predsedništva SPO-a LJubiša Selić je novinarima kazao da je dokazano da je pre dve godine „vođena prljava kampanja SPS-a protiv SPO-a, utemeljena na notornim lažima“.
- Protiv OO SPO-a i njegovog portparola Zorana Paunovića, koji je bio direktor gradskog „Vodovoda“, vođena je smišljena kampanja. Mi se na ovu presudu nećemo žaliti jer ona govori da postoji pravna država, ali ćemo podneti nekoliko privatnih tužbi protiv onih koji su u medijskoj hajci na račun SPO-a iznosila laži - kazao je LJubiša Selić, član Predsedništva SPO-a. Socijalisti su u sredstvima javnog informisanja tvrdili da je Zoran Paunović dok je bio direktor JKP „Vodovod“ službenim mobilnim telefonom od 1. do 30. 04. 2006. godine 162 puta pozvao emisiju „Piramida“ TV Pink, napravio račun u iznosu od 5,876 dinara i tom zloupotrebom položaja oštetio građane Kruševca i „Vodovod“.
Zoran Paunović je kazao da je za člana SPO-a Srđana Srećkovića u „Piramidi“ TV Pink u aprilu 2006. godine glasao ne 150, već 200 puta, ali da mu je utrošak za prekoračenje dozvoljenog limita na umreženom mobilnom telefonu, koji je iznosio 1.000 dinara, odbijen od plate. LJubiša Selić je kazao da je tada glasao za Srećkovića i napravio privatni račun od oko 300 evra.
- Glasao sam 200 puta i napravio privatni račun od oko 6.000 dinara. To je bila moja obaveza prema stranci. Član sam opozicionih stranaka od 1990. godine. Verovali ili ne, ja sam na takve aktivnosti potrošio najmanje 50.000 evra. Nikada u životu ja od ovog društva nisam uzeo ni dinar za stranačke aktivnosti - kazao je Zoran Paunović. On je najavio tužbe za klevetu prema licima koja su kaljala njegov ugled po pitanju diplome. U javnosti je pre dve godine proturena priča da je on u „Župi“ radio „bez stručne spreme“, a Zoran Paunović tvrdi da je diplomirao marketing.
Humanitarno društvo ugursuza, namćora i baksuza “Dobra narav” u Kruševcu, najbaksuzniji dan u godini, deveti utorak posle Božića, slavi na svoj način.
Slava “Deveti tornik po Božiću” koju prate običaji kao što je sedenje na stolicama naslonom okrenutim stolu, igranje narodnog kola “leđa u leđa”, plaćanje kazne ako se prekrši pravilo “namćorastog” ćutanja za stolom, zapravo je prilika da se sakupe dobrovoljni prilozi za pomoć najsiromašnijim kruševačkim mališanima.
Društvo “Dobra narav” osnovano je 1927. godine u tadašnjoj kruševačkoj kafani “Takovo” i, kako tvrde istoriografi, jedinstveno je u svetu, te je kroz decenije dobijalo “podružnice” u različitim krajevima sveta, svuda gde bi se njegovi članovi obreli.
Osnovali su ga tada ugledni ljudi kruševačke varoši, trgovci, kafedžije, zanatlije, prosvetni i kulturni radnici, koji su na taj način izražavali i neku vrstu kritike malograđanskog metaliteta
tadašnje čaršije i istovremeno pomagali najsiromašnijim porodicama.
Pravilo ovog društva nalagalo je da poklone koje su za decu spremali o Vrbici, Uskrsu, Božiću i Bogojavljenju, ne uručuju javno, kao što su činila ostala humanitarna društva, kako ne bi postideli primaoce.
Iako u početku isključivo muško, društvo “Dobra narav” ubrzo je počelo da prima i žene, te je nazivu, uz ugursuze, namćore i baksuze, dodalo i odrednicu “ženska fela”.
Baksusku zabavu večeras će dopuniti nastup starogradskog ansambla “Groš”, a kao počasni gosti nastupiće glumci Biljana Jocić-Savić i Marko Živić.
Pedesetak žena, članica ženskih foruma nekoliko političkih partija i aktivistkinja nevladinih organizacija, održalo je danas u Kruševcu šetnju povodom stogodišnjice Međunarodnog dana ženaKolona žena, sa zastavama Srbije i Evropske unije, kao i transparentima “stop patrijarhatu”, “stop nasilju nad ženama” i “zahtevamo ravnopravnost”, prošetala je glavnom gradskom ulicom.
Šetnju su organizovale članice ženskih foruma Demokratske stranke, Liberalno demokratske partije i G17 plus na inicijativu Udruženja žena “Peščanik” iz Kruševca.
Posle šetnje, na Trgu kosovskih junaka, gde je u toku osmomartovska pijaca cveća i poklona, učesnice su prolaznicima podelile flajere i truleks krpe sa porukom “muškarcima pola domaćinstva, ženama pola vlasti”.
“Muškarci i žene su biološki, vaspitno i iskustveno različiti.
Upravo u toj različitosti su komplementarni i jedino tako, zajedno i ravnopravno, mogu donositi odluke od kojih će koristi imati cela zajednica”, rekla je agenciji Beta koordinatorka “Peščanika” Snežana Jakovljević.
Prema njenim rečima, žene zahtevaju ravnomernu podelu posla, obaveza i odgovornosti, funkcija, pogodnosti i slobodnog vremena, kako u privatnoj, tako i u javnoj sferi.
Jakovljevićeva je izrazila i protest kruševačkih aktivistkinja što je u Beogradu zabranjena akcija “Feminističke koalicije” koja okupja šest nevladinh organizacija povodom 8. marta, i ocenila da ta zabrana pokazuje da još postoji represija u društvu.
KRUŠEVAC - Na vanrednoj Skupštini Udruženja malih akcionara „Trajal korporacije“ saopšteno je da je broj akcija ove kruševačke firme drastično smanjen i da novi vlasnik „Brikel“ EAD iz Stare Zagore ne ispunjava obaveze iz kupoprodajnog ugovora. Potvrđeno je, takođe, da je Udruženje malih akcionara podnelo krivične prijave protiv bivšeg rukovodstva „Trajala“ koje je, prema oceni Skupštine akcionara, „urušilo vrednost firme neposredno pre privatizacije“, ali su se one „pogubile na relaciji SUP - sudstvo „. Predsednik Udruženja malih akcionara „Trajal korporacije“ Dragiša Milojević i drugi učesnici u raspravi doveli su u pitanje privatizaciju, za koju njeno bivše rukovodstvo tvrdi da je „uspešna“, pa će kod Agencije za privatizaciju inicirati zahtev za raskid kupoprodajnog ugovora. Procitaj ceo clanak »
KRUŠEVAC - Kompanija „Henkel Merima“ već pet godina uspešno posluje u Srbiji, a do kraja 2007. godine ulaganja su dostigla oko 50 miliona evra, premašivši cifru od 43,5 miliona evra, koja je bila predviđena privatizacionim ugovorom - kaže zamenik generalnog direktora „Henkel Merime“ Vojkan Marić, potvrđujući da „Henkel“ u Srbiji ima dugoročne planove, te da nisu tačna nagađanja o mogućem smanjenju broja zaposlenih.
Gradimir Milošević, predsednik UO „Henkel Merime“ i direktor tehničkih poslova, takođe demantuje spekulacije kako će poskupljenje sirovina i derivata, kao i politička situacija dovesti do otpuštanja radnika. Svrstan među 500 najuglednijih korporacija u svetu, „Henkel“ danas širom sveta ima 52.000 zaposlenih, a u Kruševcu radi 565 i u pogonu u Inđiji 25 radnika.
Povodom vesti da će centrala otpustiti oko 3.000 radnika, u Kruševcu, a i u izmeštenoj fabrici lepkova u Inđiji nije bilo reakcija zaposlenih. Planovi su im, kažu, izuzetno ambiciozni.
Predsednik UO Gradimir Milošević objašnjava da je stav centrale da se stvaraju što bolji uslovi za rad i da se pomognu radnici kojima je to neophodno.
Prema rečima naših sagovornika, nastala politička situacija u zemlji i okruženju nema nikakvih posledica u „Henkel Merimi“.
KRUŠEVAC - I pekari u Rasinskom okrugu najavili su povećanje cene hleba. U kruševačkoj kompaniji „Plima pek“ kažu da se sa skupom pšenicom i poskupljenjem derivata ne može proizvoditi jeftin hleb. Vlasnik kompanije „Plima pek“ Božin Milićević kazao je da ova kompanija još nije donela odluku o poskupljenju hleba, ali sve relevantne činjenice ukazuju na to da će ova odluka uslediti do kraja nedelje. Cena vekne belog hleba biće, najverovatnije, 40 dinara.